Istaknuti Evropski Gastroenterolozi u Beogradu

Evropska Asocijacija za Gastroenterologiju, Endoskopiju i Nutriciju (EAGEN) predstavila je neke od najznačajnijih aktuelnih smernica i novih preporuka za terapiju najčešćih bolesti digestivnog trakta.

Probiotic Excellence center AbelaPharm partner u okupljanju više od 150 lekara specijalista iz regiona i Evrope.

EAGEN obeležava 53 godine postojanja i kontinuirane aktivnosti u širenju edukacije mladih gastroenterologa širom Evrope i sveta. Simpozijum u Beogradu, pod imenom “Vodiči dobre kliničke prakse u realnom životu”, akreditovan je od strane Zdravstvenog saveta Srbije kao međunarodni simpozijum prve kategorije.

Beograd centar gastroenterologije

Probiotic Excellence Center je osnovan kao naučno istraživačka baza upravo sa ciljem da u saradnji sa najprestižnijim svetskim naučnicima doprinosi širenju i razmeni savremenih naučnih saznanja iz oblasti mikrobiote. Izuzetno nam je zadovoljstvo što smo u prilici da danas u Beogradu ugostimo vrhunske Evropske stručnjake, eksperte u oblasti gastroenterologije, endoskopije i ishrane, među kojima je čak 5 EAGEN predsednika, izjavio je naučni direktor kompanije AbelaPharm, dr sci. Krešimir Gjuračić.

Naučni direktor Probiotic Excellence Center AbelaPharm, dr sci. Krešimir Gjuračić

Medicina napreduje samo ako je zasnovana na dokazima

Kada govorimo o bolestima digestivnog sistema, koje su složene i često zahtevaju multidisciplinarni pristup, samo terapijske preporuke sa najvišim nivoom dokaza, koje su između ostalog deo najaktuelnijih evropskih smernica, mogu biti relevantne, izjavio je na otvaranju ovog stručnog skupa prof. dr Tomica Milosavljević, istaknuti gastroenterohepatolog, koji je takođe bio jedan od predsednika EAGENA ( 2015-16).

prof. dr Tomica Milosavljević, istaknuti gastroenterohepatolog

60% ljudi ima Helikobakter pilori infekciju koja treba da se izleči

Prof. dr Peter Malfertheiner, specijalista gastroenterologije, profesor na  Univerzitetu u Magdeburgu I u Minhenu – Nemačka, urednik prestižnog, međunarodnog naučnog časopisa Digestive Diseases je podelio svoja ekspertska znanja iz oblasti Helikobakter pilori  infekcije i istakao da oko 2/3 svetske populacije ima ovu bakteriju. Infekcija heliko bakterijom je zvanično prepoznata kao infektivna bolest, što znači da svi zaraženi pacijenti treba da se leče. Maastricht VI/Firenze je stručni evropski konsenzus koji je od 2022. Praktično poutokaz za dijagnostiku I lečenje ove infekcije u Evropi. Terapija je izazovna zbog stalno rastuće otpornosti bakterije na antibiotike, a razmatra se i uloga koju ova bakterija i antibiotici imaju na crevnu mikrobiotu. Istraživanja procenjuje efikasnost probiotika u smanjenju neželjenih efekata, a rezultati ukazuju na preporuku pojedinih probiotskih kultura za koje postoje naučni dokazi.

Helikobakter infekcija jedan od najvećih faktora rizika za rak želuca

Rak želuca je treći najčešći uzrok smrti od raka u svetu. Evropa godišnje beleži 136.00 novih dijagnoza raka želuca i više od 97.000 smrtnih slučajeva koji mu se mogu pripisati. Zbog prirode simptoma, rak želuca se često otkriva u kasnijoj fazi, što dovodi do niže stope preživljavanja u odnosu na druge karcinome. Istraživanja su pokazala da je Helicobacter pylori infekcija najvažniji je pojedinačni faktor rizika za maligne promene sluznice želuca.Najnovije preporuke kažu da fokus treba staviti na prevenciju i ranu dijagnozu, kako bi se na vreme započelo sa lečenjem, izjavila je prof. dr Tamara Matysiak Budnik, iz instituta za digestivne bolesti iz Nanta, Francuska.

prof. dr Tamara Matysiak Budnik, iz instituta za digestivne bolesti iz Nanta, Francuska

Osobe sa nervoznim crevima imaju drugačiju mikrobiotu

Predsednik Evropske Asocijacije za gastroenterologiju, endoskopiju i nutriciju, profesor dr Dan Lucian Dumitrascu govorio je o hroničnoj dijareji i sindromu nervoznog stomaka. Profesor kaže da pacijenti koji imaju sindrom nervoznog stomaka imaju drugačiju crevnu mikrobiotu od zdravih pojedinaca, što ostaje osnova za manipulaciju crevnim mikroorganizmima radi poboljšanja tegoba. Intervencije u ishrani, vlakna i probiotici su prihvaćene opcije za lečenje.

Predsednik Evropske Asocijacije za gastroenterologiju, endoskopiju i nutriciju, profesor dr Dan Lucian Dumitrascu

Ravnoteža dobrih i loših bakterija je važna i kod drugih bolesti

Profesor gastroenterologije iz Rima, dr Loris Lopetuso, kaže da je kada govorimo o zapaljenskim bolestima creva, uloga ‘’zaboravljenog organa’’ – mikrobiote creva postala sve važnija poslednjih decenija. Čini se da je ravnoteža između dobrih i loših bakterija kod obolelih od zapaljenskih bolesti creva narušena, pa studije zbog toga procenjuju ulogu probiotika u regulaciji crevne mikrobiote.

Profesor gastroenterologije dr Loris Lopetuso

Prevencija i skrining ključni

Na skupu je govorio i uvaženi profesor i direktor odeljenja za gastroenterologiju u Medicinskom centru za poslediplomske edukacije na Institutu za onkologiju u Varšavi, prof. dr Jaroslaw Regula. Profesor je ukazao da dijagnostička procedura endoskopski skrining karcinoma debelog creva pomaže dugoročno, jer se zahvaljujući njoj promene pronalaze u ranoj fazi i usled toga dolazi do smanjenja pojave karcinoma i smanjenja smrtnosti.

Direktor odeljenja za gastroenterologiju u Medicinskom centru za poslediplomske edukacije na Institutu za onkologiju u Varšavi, prof. dr Jaroslaw Regula

Na skupu su govorili i profesori Tim Vanuytsel iz Belgije, Laszlo Herszeny iz Mađarske, ali i naši uvaženi stručnjaci  poput prof. dr Aleksandre Sokić-Milutinović  iz Kliničkog centra Srbije.

Skup su podržali Udruženje gastroenterologa Srbije, Udruženje za gastroenterološku endoskopiju Srbije,  Srpsko udruženje za inflame atorne bolesti creva (SIBDA), Gastroenterološka sekcija Srpskog lekarskog društva,  Euromedik-Beograd.

Beograd je još jednom bio centar gastroenterologije, ali je mnogo značajnije to što će ovakvi naučni sastanci i razmena iskustava sa najeminentnijim stručnjacima iz Evrope pomoći našim pacijentima da imaju najbolje i najsavremenije lečenje u svojoj zemlji.

Otvoren Probiotic Excellence Center

OTVOREN PROBIOTIC EXCELLENCE CENTER 

Jedinstvena naučno istraživačka-baza u ovom delu Evrope

Osnivanje Probiotic Excellence Centra, jedinstvene naučno-istraživačke baze u ovom delu Evrope, i saradnja sa najprestižnijim svetskim naučnicima iz oblasti mikrobiote, svrstava nas na mapu zemalja prepoznatljivih po naučnim dostignućima u oblasti probiotika.

O osnivanju Probiotic Excellence Centra, istraživanju, edukaciji i budućim projektima u oblasti mikrobiote razgovaramo sa generalnim direktorom kompanije AbelaPharm, doktorom nauka, specijalistom industrijske farmacije i prehrambene tehnologije, Davorom J. Korčokom.

Osnivač Probiotic Excellence Centra je kompanija AbelaPharm. Recite nam odakle je potekla ideja da se jedan ovakav centar osnuje, da li su neki od projekata već započeti i kakvi su vam budući planovi? Još od kada smo 2006. godine proizveli naš prvi probiotski preparat Bulardi®, značajan deo portfolija kompanije AbelaPharm čine upravo probiotici. Prethodnih godina smo uspeli da razvijemo, primenimo i zaštitimo našu inovativnu a-TECH tehnologiju čime smo dodatno unapredili kvalitet i stabilnost naših probiotika. Napomenuću i da je prvi domaći probiotski proizvod koji je dobio status leka proizveden upravo u kompaniji AbelaPharm. Zbog toga smo i osnovali Probiotic Excellence Center. U pitanju je jedinstveni naučno-istraživački centar za probiotike koji se nalazi u blizini Beograda, na raskrsnici puteva između srednje i jugoistočne Evrope. Prostire se na 1600 m2 i obuhvata najsavremeniju farmaceutsku opremu za istraživanje, razvoj i proizvodnju probiotika. U centru se već sprovode naučna istraživanja vezana za stabilnost i efikasnost probiotskih kultura, u kojima učestvuju najeminentniji svetski stručnjaci. Centar je i izdavač brojnih publikacija i vodiča iz oblasti probiotika, a aktivno učestvuje u edukaciji stručne javnosti u oblasti mikrobiote. Od prošle godine je i naučno-nastavna baza za studente farmaceutskih i tehnoloških fakulteta. Zbog svega navedenog uveren sam da će u godinama koje su pred nama ovaj centar u velikoj meri doprineti širenju i razmeni naučnih znanja u oblasti probiotika, kako u regionu tako i mnogo šire.

Koliko je zahtevno raditi istraživanja u ovoj oblasti? Ova oblast je izuzetno kompleksna. Budući da su probiotici živi mikroorganizmi, posebno su osetljivi na uslove spoljašnje sredine – temperaturu, vlagu i svetlost, a većina je anaerobna što znači da im smeta kiseonik iz vazduha.  Zbog toga ova istraživanja zahtevaju specifično znanje, ali i posedovanje dobro dizajnirane savremene opreme, kao što su anaerobni inkubatori, termostati, rashladne komore i dr.

Istraživanja vezana za stabilnost probiotika su izuzetno zahtevna i neretko traju godinama, jer se mora voditi računa o svakom pojedinačnom segmentu. Tokom razvijanja probiotskih formulacija u Probiotic Excellence Centru pratimo nekoliko faktora – aktivnost vode, veličinu čestica, gustinu i rastvorljivost. Da smo na pravi način unapredili stabilnost naših probiotika potvrđuje je i nagrada koju smo dobili 2019. godine u Londonu, na svetskom kongresu Kataliza, hemijsko-inženjerstvo i tehnologija, na kojem su prezentovani rezultati naših istraživanja vezanih za stabilnost probiotika.

Proizvodi kompanije AbelaPharm su dostupni za više od 400 miliona ljudi u apotekama širom Evrope, Azije, Amerike i Afrike. Koliko je bilo teško ući na ova tržišta i da li postoje neke značajne razlike?

Razlika postoji, a kada su u pitanju probiotici ona se najpre ogleda u tome što klimatske razlike diktiraju kako će se proizvesti i upakovati proizvod koji se plasira na neko od ovih tržišta. Zatim, važno je napomenuti da regulatorni zahtevi ovih zemalja nisu u potpunosti isti, već svako od ovih tržišta ima neke svoje specifičnosti. Da bi smo plasirali probiotske proizvode moramo apsolutno da ispoštujemo sve regulatorne zahteve sveke od 19 zemalja u koje izvozimo, a da smo iste ispunili potvrđuju inspekcije ovih zemalja koje nam dolaze u kontrolu i proveravaju svaki deo procesa od ulaska sirovine do dobijanja gotovog proizvoda.

Naravno, mnoga nova tržišta će nam se tek otvoriti obzirom da smo od prošle godine i vlasnici Evropskog GMP sertifikata za proizvodnju lekova. Ono što želim da naglasim je da se ovaj sertifikat odnosi na kompletan proces proizvodnje, od ulaska sirovina u skladište, do upotrebe istih u procesu proizvodnje finalnog proizvoda – leka. Ovaj sertifikat je potvrda da kompanija AbelaPharm proizvodi i na tržište plasira kvalitetan, bezbedan i efikasan proizvod koji može da se izveze u bilo koju zemlju Evropske unije, jer ispunjavamo apsolutno sve kriterijume za proizvodnju lekova koje je jasno definisala Evropska agencija za lekove.

AbelaPharm je i naučno-nastavna baza za studente. Koliko vam je to važno? Da, kao što sam spomenuo kompanija AbelaPharm je zajedno sa Probiotic Excellence Centrom naučno-nastavna baza i to nas u kompaniji sve čini srećnim. Uvaženi profesori, docenti i asistenti koji rade na fakultetima su nakon posete Protiotic Excellence Centru predložili da budemo naučno-nastavna baza za studente što smo rado prihvatili. Budući da sam i sam Docent na Farmaceutskom fakultetu vrlo dobro znam koliko je značajno studentima svih nivoa studija da steknu znanje i veštine u farmaceutskoj proizvodnji koja ispunjava zahteve Evropske agencije za lekove. Ono na šta sam posebno ponosan je i to da su u okviru Probiotic Excellence Centra iznedreni doktorski, specijalistički i diplomski radovi, te da smo ovim mladim ljudima pružili priliku da svoje radove prezentuju na međunarodnim studentskim kongresima.

Pored toga što smo opremljeni savremenom opremom, kako za proizvodnju, tako i za istraživanje, razvoj i kontrolu kvaliteta probiotika, ne bismo uspeli da postanemo naučno-nastavna baza da nemamo stručan kadar. Izuzetno sam ponosan na svoje kolege, koji kontinuirano rade na unapređenju svojih znanja i veština, a među kojima su i specijalisti farmaceutske tehnologije, specijalisti industrijske farmacije, specijalisti mikrobiologije, magistri i doktori nauka.

Krajem godine ste ponovo izabrani na poziciju predsednika Naučno-tehničkog komiteta za farmaciju. Šta za vas znači ova pozicija? Moram da naglasim da mi je velika čast što su me kolege ponovo izabrale na ovu, za mene veoma važnu poziciju, koju ću obavljati naredne četiri godine. Srećan sam što imam priliku da nakon pandemije, kada nam je rad svima bio otežan, ponovo radim na realizaciji planova koji su značajni za farmaceutsku praksu. Za vreme prethodnog mandata sam potpisao nekoliko međunarodnih sporazuma sa farmaceutskim udruženjima u regionu i to je dobra osnova za sprovođenje regionalne saradnje koja će se bazirati na unapređenju farmaceutske struke i unapređenju sistema kvaliteta farmaceutske delatnosti.

Kompanija AbelaPharm domaćin velikog međunarodnog pedijatrijskog simpozijuma

VRHUNSKI EVROPSKI STRUČNJACI U BEOGRADU

Četvrti pedijatrijski simpozijum AbelaPharm je okupio više od 300 pedijatara iz Srbije i regiona. Predavači su eminentni stručnjaci iz različitih pedijatrijskih oblasti.

Kompanija AbelaPharm, već četvrtu godinu zaredom, organizuje ovaj veliki edukativni simpozijum koji ima za cilj da okupi eminentne stručnjake iz oblasti pedijatrijske gastroenterologije, neonatologije, alergologije, ORL i pulmologije i omogući razmenu novih znanja i iskustava iz kliničke prakse, izjavio je generalni direktor kompanije AbelaPharm, Doc. dr sci.spec farm. Davor J. Korčok.

Na Četvrtom pedijatrijskom simpozijumu su ove godine učestvovali i predavači iz Evropskog udruženja pedijatara gastroenterologa, hepatologa i nutricionista (ESPGHAN) i to prof. dr Sanja Kolaček, predsednik iz prethodnog mandata, ali i prof. dr sc. med. Hania Szajewska, nekadašnji generalni sekretar ESPGHAN, a danas član upravnog odbora Međunarodne naučne asocijacije za probiotike i prebiotike, autor više od 320 publikacija i jedan od najcitiranijih istraživača na svetu. Na simpozijumu su govorili i naši najeminentniji stručnjaci, a jedna od glavnih tema kongresa bila je crevna mikrobiota.

Na samom otvaranju simpozijuma, predsednik Udruženja pedijatara Srbije, prof. dr Geogrios Konstantinidis je istakao koliko je za našu zemlju, ali i čitav region, značajno organizovanje ovakvih naučnih simpozijuma, ali i postojanje pouzdanih kompanija kao što je AbelaPharm, čiji su proizvodi trenutno dostupni za preko 400 miliona ljudi u zemljama Evropske Unije, Bliskog Istoka, Amerike i Severne Afrike. Prema njegovim rečima, osnivanje jedinstvenog Probiotic Excellence Centra u Banovcima, koji je organizovan kao naučno-istraživačka i nastavna baza, a istovremeno i proizvodni pogon, ima veliki značaj jer omogućava da se i u Srbiji izrađuju originalne stručne i naučne publikacije koje doprinose novim saznanjima u oblasti pedijatrije, a naročito crevne mikrobiote i probiotika.

Na simpozijumu se najviše govorilo upravo o naučnim dokazima vezanim za upotrebu probiotika u najranijem uzrastu. Prof. Szajevska je predstavila najnovije (2022) ESPGHAN smernice o upotrebi probiotika za odabrane gastrointestinalne bolesti. Jedna od glavnih poruka bila je da nisu svi probiotici isti i da se svaki probiotik posebno procenjuje. Dati su primeri probiotika sa pozitivnim preporukama. Na primer, za prevenciju dijareje povezane sa antibioticima mogu se koristiti ili L rhamnosus GG ili Saccharomyces boulardii.

Ass. dr sci. med. Mirjana Stojšić, iz Instituta za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine, se u svom izlaganju nadovezala i istakla da postoji samo jedna probiotska kvasnica, koja se može koristiti istovremeno sa antibioticima – Saccharomyces boulardi (Bulardi).

Prof. dr Sanja Kolaček je govorila o aktuelnoj temi nutritivnih alergija kod dece, odnosno postoje li efikasne dijetetske mere kojima se ta učestala stanja mogu prevenirati, dok je prof. dr Marina Atanasković, predsednik Udruženja alergologa i kliničkih imunologa Srbije i pedijatar-alergolog iz Univerzitetske dečje klinike Trišova, objasnila koliki je značaj probiotskih kultura u prevenciji alergija. Kako dr Atanasković kaže, istraživanja konstatno potvrđuju da je nedostatak određenih probiotskih bakterija povezan sa razvojem alergije. Ova veza je detaljno opisana pod imenom Higijenska hipoteza, koja kaže da preterana higijena u ranom detinjstvu loše utiče na zdravlje dece. Danas se zna da je neophodno da što je moguće više deca budu izložena dobrim mikroorganizmima posebno u prvih 6 meseci života jer će se na taj način smanjiti mogućnost da u kasnijem životnom dobu razviju neki oblik alergije. Mikrobiota iz majčinog porođajnog kanala i njenog crevnog trakta igraju ključnu ulogu da bi se beba razvila u zdravu osobu koja nije sklona alergijama, a značajna pomoć u tome može biti probiotska kultura Lactobacillus rhamnosus GG.

Jedna trećina naše crevne mikrobiote je ista za većinu ljudi, dok su dve trećine specifične za svakog od nas. Drugim rečima, mikrobiota u našim crevima je jedinstvena, baš kao i naši otisci pristiju.  Zbog toga se može reći da svaki čovek ima jedinstveno kodiran mikrobiom koji ga definiše tokom čitavog života. Otuda potiče i naziv samog simpozijuma Skriveni kod zdravlja.

Zbog svega navedenog pedijatri gastroenterolozi smatraju da je ključno da crevna mikrobiota bude pravovremeno i na najboljji način kodirana, jer će to u velikoj meri uticati na to da li će se osoba kasnije u životu razviti u zdravu osobu ili će biti sklona razvoju nekih bolesti.

Putnička dijareja: Šta treba da znate ako putujete ovog leta sa decom?

Šta je putnička dijareja?

Sa dr Ninom Ristić, pedijatrom gastroenterologom, iz Univerzitetske dečije klinike Tiršova, razgovaramo o tome zbog čega se infekcije na putovanjima češće javljaju kod dece, i da li se tegobe mogu sprečiti.

Nekada se ovaj problem povezivao sa destinacijama poput Severne Afrike, Bliskog istoka, Jugoistočne Azije i sl. Međutim, danas se zna da je putnička dijareja česta i kod putnika koji letuju u zemljama poput Crne Gore, Grčke, Turske, Bugarske ili Hrvatske. Iako se ovaj problem ređe javlja u severnijim i hladnijim krajevima, bitno je istaći da putnička dijereja može da se javi i na „pretpostavljeno sigurnim“ destinacijama, poput banja i planina.

Putnička dijareja je čest zdravstveni problem među putnicima svih uzrasta, od kojih su najosetljivija deca. Ovaj problem se javlja kod oko 20 miliona putnika svake godine. Procenjuje se da je od 50% do čak 80 % ljudi imalo putničku dijareju bar jednom u životu.

Putnička dijareja je zapravo akutna infektivna dijareja, koja se prenosi preko kontaminirane hrane, vode ili drugih tečnosti (npr. sirovo ili nedovoljno pečeno meso i morski plodovi, sirovo voće i povrće, voda iz slavine, led, nepasterizovano mleko i drugi mlečni proizvodi). Do početka simptoma obično prođe 2-3 dana. Uzročnici mogu da budu bakterije, virusi ili paraziti.

Putnička dijareja i uzroci

Iako su, u Evropi,  najčešći uzročnici akutne infektivne dijareje kod dece virusi (npr. rotavirus, adenovirus, norovirus), putničku dijareju nešto češće izazivaju bakterije (npr. Escherichia coli, Campilobacter jejuni, Salmonela itd). Pored toga nastanku putničke dijareje mogu da doprinesu faktori koji smanjuju odbrambenu sposobnost organizma. Stres, lokalna hrana i voda i poremećen dnevni telesni ritam mogu da poremete rad dobrih bakterija u našim crevima koje su prva linija odbrane od infekcije.

Glavni simptom je dijareja koju karakteriše promena u broju (≥ 3) i/ili gustini stolica. Dijareja traje obično do 7 dana, a veoma retko duže od 14 dana.  Ostali simptomi koji mogu da se jave su bol u trbuhu, mučnina, povraćanje, gubitak apetita i malaksalost. Takođe, moguća je, iako ne česta, pojava krvi i sluzi u stolici. Tegobe se obično javljaju tokom prvih dana putovanja, ali putnička dijareja može da se javi u bilo koje vreme tokom puta, pa čak i do mesec dana po povratku sa letovanja. Putnička dijareja je posebno opasna za decu zbog mogućeg ozbiljnog gubitka tečnosti.

Možemo li sprečiti ovaj problem?

Poželjna strategija za sprečavanje putničke dijareje i kod dece i kod odraslih bi bila izbegavanje kontaminirane hrane i tečnosti, što je u praksi veoma teško izvodljivo. Primena antibiotika je retko potrebna za lečenje putničke dijareje. Najbolji strategija jeste primena probiotskog preparata, koji pomaže vezivanje i eliminaciju uzročnika infekcije, pojačava imunološki odgovor i pomaže ponovnom uspostavljanju normalne mikroflore.

Pri izboru probiotskog preparata neophodno je voditi računa o izboru soja, a na osnovu mnogobrojnih studija sada znamo da nije svejedno koji se probiotski preparat koristi.  Saccharomyces boulardii je probiotska gljivica koja se preporučuje za sprečavanje putničke dijareje*,** kod dece i odraslih u dozi od 5-10 milijardi ćelija probiotske kvasnice. Međutim, ni izbor dobrog soja ne garantuje stabilnost i kvalitet preparata. Osetljivost probiotika kao živih mikrorganizama  na ekstremne uslove poput visoke temperature, vlažnog vazduha veliki su izazov za proizvodnju probiotskih preparata. Na tržištu Srbije, a i šire, dostupni su preparati u a-tech pakovanju . Zbog toga lično, uvek preporučujem preparate koji su upakovani u inovativno a tech pakovanje koje obezbeđuje dodatnu stabilnost i kvalitet probiotskim prepratima, jer štiti žive mikroorganizme od kiseonika, vlage i svetlosti.

U cilju bolje pripreme digestivnog trakta za putovanje savetuje se Bulardi®/ Bulardi® JUNIOR 1 kapsula dnevno bar 3 dana pre puta i sve vreme trajanja putovanja, kako  kod dece, tako i kod odraslih.

Šta ako se putnička dijareja ipak desi?

Ukoliko niste na vreme krenuli sa probiotskim preparatom pa se dijareja ipak desi, treba odmah krenuti sa Bulardi® JUNIOR probiotikom. On sadrži preporučenu dozu od 5 milijardi ćelija probiotske gljivice S. boulardii i 5 mg cinka, uz obaveznu nadoknadu tečnosti i elektrolita. Cink doprinosi kraćem trajanju dijareje, smanjuje gubitak tečnosti kod dece i dodatno jača imunitet.

Dr Nina Ristić, pedijatar gastroenterolog, na  kraju razgovora posebno naglašava bezbednost primene ove probiotske gljivice kod dece, jer ne nastanjuje digestivni trakt i nakon nekoliko dana se u potpunosti eliminiše iz organizma. Zbog svoje veličine, za sebe vezuje veći broj patogena, izazivača dijareje i brže ih eliminiše iz creva deteta.

Reference: 

* McFarland LV. Meta-analysis of probiotics for the prevention of traveler’s diarrhea. Travel Med Infect Dis. 2007 Mar;5(2):97-105.

** Sniffen JC, McFarland LV, Evans CT, Goldstein EJC. Choosing an appropriate probiotic product for your patient: An evidence-based practical guide. PLoS One. 2018 Dec 26;13(12):e0209205.

Saccharomyces Boulardii – prvih sto godina!

Saccharomyces Boulardii- važna probiotska gljivica!

U našem digestivnom sistemu, od usta do završnog dela creva živi najviše bakterija, nešto malo virusa i samo jedna gljivica.

Ilja Mečnikov, čuveni  ruski mikrobiolog, koji je 1908.godine dobio  Nobelovu  nagradu za otkriće fagocitoze – jednog od načina odbrane od mikroorganizama, godinu dana ranije,  objavio je „Optimistički esej“ u  kome je pisao da će u budućnosti biti moguće promenama sastava crevne flore produžiti ljudski život.

Henri Boulard je putuju’i po dalekom istoku, primetio u Vijetnamu, da domoroci koji žvaću koru tropskih voćki mangostin i liči, brže gube simptome dijareje  tokom  epidemije kolere. Tokom 1923.godine uspeo je da izoluje i opiše gljivcu koja je po njemu dobila ime Sacharomyces Boulardii, tako da upravo obeležavamo 100 godina od otkrića jedine probiotsle gljivice, koja je ujedno i najispitivaniji probiotski soj na svetu.

Crevna mikrobiota

Nauka nekoliko sledećih decenija nije razjasnila značaj mikroorganizama koji žive u nama, mada se znalo da pomažu u varenju hrane. Razlog je pre svega priroda bakterija koje uglavnom žive bez kiseonika i teško ih je odgajiti u laboratoriji, pa je teško i da se izoluju i identifikuju.  Molekularna biologija omogućila  nam je  poslednjih godina da prvi put steknemo uvid u precizniji sastav crevne mikrobiote. Čovek ima ukupno 23000 gena u ćelijama svog organizma, a bakterije u našim crevima ima ukupno oko 100.000 milijardi u svakom mililitru crevnog sadržaja – u oko 2000 različitih vrsta i nose preko milion gena. Na osnovu toga koji mikroorganizmi dominiraju u crevima ljudska vrsta svrstava se u tri „enterotipa“  – što je za naše zdravlje bitnijia podela od one koje smo rase ili gde živimo. Postavlja se  pitanje da li mi, gospodari prirode, nosimo bakterije u svojim crevima, ili su one glavne, a mi im samo služimo kao nosači. Istina je po svoj prilici da je zajednički život, na obostranu korist, prava definicija.

Sastav crevne mikrobiote pošinje da se formira još pre rođenja, a kad se rodimo prirodnim putem, nasledimo oko 40% crevne mikrobiote. Sastav je potpuno različit kad je rođenje carskim rezom, i kod te dece je veća verovatnoća od nastajanja alergija i ekcema tokom života. Kasnije, sastav bakterija i njihova  raznovrsnost menjaju se starenjem, načinom ishrane, uzimanjem lekova, prisustvom nekih hroničnih bolesti i brojnim drugim faktorima. Način ishrane u prve dve godine života glavni je faktor koji određuje koje ćemo bakterije imati u crevima.

Značaj mikrobiote je veliki i u varenju i apsorpciji korisnih materija, ali i u formiranju odbrambenog, imunog sistema.  Dokazana je veza promena crevne mikrobiote sa nastankom gojaznosti,  šećerne bolesti, metaboličkog sindroma; izgleda da je veliki značaj u nastajanju bolesti organa za varenje hrane, nervoznog debelog creva, zapaljenjskih bolesti creva, ali i  malignih bolesti, kao što je rak rak debelog creva. Sastav crevne mikrobiote ima važnu ulogu i u regulisanju ponašanja. Postoji veoma važna dvosmerna komunikacija, interakcija između mozga i digestivnog sistema, u kojoj bakterije dokazano učestvuju.

Saccharomyces boulardii kao probiotik

Antibiotici su spasli milione života, od četrdesetih godina prošlog veka do danas, ali utiču značajno  na menjanje crevne mikroflore. Svetska zdravstvena organizacija i Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu 2001.godine definisali su probiotike kao „žive mikrorganizme koji, ako se daju u odgovarajućem sastavu i  količini mogu povoljno da deliju na zdravlje čoveka“.

Dvadeset prvi vek biće sigurno u znaku stabilne i očuvane crevne mikrobiote kao jednog od presudno važnih kriterijuma digestivnog zdravlja – pored efikasnog varenja, odsustva bolesti organa za varenje, efektivnog odbrambenog sistema i subjektivnog osećaja blagostanja.

Saccharomyces boulardii kao probiotik ima ključnu prednost u odnosu na probiotske bakterije, jer nema gene, pa nema ni rizika da se prenese gen koji reguliše rezistenciju bakterija na  antibiotike. Pored toga, može da se koristi uisto vreme sa bilo kojim antibiotikom, pa nema rizika da antibiotik neutrališe njegovo delovanje.

Svojom veličinom omogućava vezivanje više loših bakterija i inaktivaciju toksina bakterija. Zaštitno dejstvo na ćelije epitela zida creva, smanjuje izlučivanje elektrolita, normalizuje izbacivanje vode i gubitak soli iz organizma, utiče pozitivno na obnavljanje crevnog epitela, jača imunitet i smanjuje zapaljenje. Saccharomyces Boulardii aktivira odbrambeni sistem u crevima i dovodi do porasta antitela koja se bore protiv uzročnika dijareje, a sprečava jaku lokalnu zapaljensku reakciju tako što smanjuje stvaranje jedinjenja koja uzrokuju zapaljensku reakciju.

Saccharomyces boulardii- prvi izbor kod putničke dijareje

Ono što je naročito aktuelno tokom letnjeg perioda, jeste putnička dijareja, još jedna od indikacija u kojoj je S.boulardii klinički dokazan.

Prilikom izbora probiotskog preparata koji ćete poneti na letovanje, treba se uvek odlučiti za onaj koji ima kliničke dokaze da doprinosi smanjenju rizika od nastanka stomačnih tegoba tokom putovanja. Saccharomyces boulardii se nalazi u svim svetskim vodičima za prevenciju i lečenje putničke dijareje, ali i u preporukama Farmaceutskog fakulteta u Beogradu sa najvećim stepenom kliničkih dokaza. Time je prvi uslov za izbor efikasnog preparata ispunjen. Drugi uslov o kome treba voditi računa, naročito u letnjem periodu, jeste pakovanje.

Naime, probiotski sojevi su živi mikroorganizmi koji su osetljivi na ambijentalne uslove koji vladaju tokom leta. Važno je da svaki blister probiotskog preparata bude upakovan u dodatnu zaštitnu foliju, koja svaku kapsulu u pakovanju štiti od svetla, vlage i kiseonika, što garantuje bezbednost, efikasnost i stabilnost preparata. U tom kontekstu, treba obratiti pažnju na još jedan faktor, a to je spoljašnja ambalaža na kojoj treba da bude navedena doza preparata ne u momentu pakovanja, već u momentu isteka roka. Od doze preparata zavisi efikasnost, što znači da ona mora da bude garantovana tokom čitavog roka trajanja od 2 godine. Da biste imali prijatno putovanje i mirno letovanje, S.boulardii treba uzimati nedelju dana pre puta, sve vreme trajanja putovanja i još 5-6 dana po povratku kući, da bi se crevna flora u potpunosti regenerisala.

Farmaceuti u našim apotekama daće Vam koristan savet o primeni probiotskih preparata, a uputiće Vas i kako da se najbolje pripremite za putovanje kako bi Vaš odmor protekao opušteno i  bez zdravstvenih tegoba, a ukoliko se tegobe ipak pojave, uvek možete konsultovati i svog izabranog lekara.

 

 

 

 

 

KOLIKO SU PROBIOTICI ZAISTA EFIKASNI?

Šta su probiotici?

U XXI veku gotovo svakodnevno se srećemo sa pojmom probiotik. Danas se probiotikom nazivaju i mnogi proizvodi koji to zapravo nisu, samo zato što poseduju neku količinu probiotskih kultura. Da bi nešto bilo probiotik, i da bi zaista bilo efikasno treba poći od definicije tj. objašnjenja koju daje Svetska zdravstvena organizacija (World Health Organization). Prema toj definiciji probiotici su živi mikroorganizmi koji uneti u organizam u poznatom broju ostvaruju koristan efekat na zdravlje domaćina.

Ko ima potrebu da koristi neki probiotski preparat, treba da obrati pažnju na dve činjenice: koji probiotska kultura se nalazi u preparatu i u kojoj dozi.

Različiti proizvodi na tržistu sadrže različite probiotske kulture. Ukoliko se pitate da li je ovakav prisutp ispravan, odgovor je da. Zašto? Različiti probiotici deluju potpuno drugačije i mogu pomoći kod različitih tegoba. Brojna naučna istraživanja i jasne preporuke udruženja kao što su Svetska gastroenterološka organizacija (World Gastroenterology Organization) ili Evropsko udruženje pedijatara gastroenterologa, hepatologa i nutricionista (ESPGHAN) daju nam odgovor na pitanje koji su probiotici efikasni u kojim situacijama. Konkretan primer je recimo aktuelna tema putničke dijareje, koju svako želi prevenirati. U tu svrhu se savetuje primena probiotske gljivice Saccharomyces boulardii.

Primena Saccharomyces boulardii

Prema svetskim vodičima i Smernicama framceutskog fakulteta u Beogradu pomenuta probiotska gljivica ima najviši nivo dokaza u prevenciji, ali i tretmanu putničke dijareje. Prema vodičima, primena Saccharomyces boulardii se savetuje i u terapiji infekcije helikobakterijom jer dokazano smanjuje neželjene efekte same terpaije i pospešuje izlečenje.  Još jedan primer je, da se za sprečavanje i tretman dijareje uzrokovane primenom antibiotika savetuje primena jedine probiotske gljivice Saccharomyces boulardii ili eventualno probiotske bakterije Lactobacillus rhamnosus GG. U pedijatrijskoj populaciji je, takođe, za tretman akutnih dijareja (proliva) preporučena primena preparata koji sadrže pomenute sojeve. Tako, zavisno od problema sa kojim se pacijent suočava, lekar ili farmaceut treba da posavetuju određeni preparat.

Probiotici: Zašto je važna doza?    

U kojoj dozi primeniti preparat? Ovo pitanje je izuzetno značajno, obzirom da je potrebno uzeti one doze koje su kroz kliničke studije pokazale efikasnost. Zapravo, u svim nacionalnim, evropskim ili svetskim vodičima uz određenu indikaciju je jasno navedena doza i potrebna dužina davanja u kojima probiotski soj dokazano pomaže. U skladu sa navedenim svetskim i evropskim smernicama i Udruženje pedijatara Srbije daje svoje smernice i preporuke.

Znamo koja je doza efikasna. Da li je to dovoljno?

Probiotici su, kao što smo rekli na početku, živi mikroorganizmi koji uneti u organizam u poznatom broju ostvaruju koristan efekat na zdravlje domaćina. Kao takvi, oni su izuzetno osetljivi na uticaj uslova spoljašnje sredine kojima su svakodnevno izloženi (vlagu, temperaturu, kiseonik). Ukoliko u trenutku proizvodnje u kapsulu ili kesicu bude upakovano npr. 10 milijardi probiotskih kultura, to ne znači da će na kraju roka upotrebe ta ista kapsula imati istu količinu probiotika. Naprotiv, probiotici će biti prisutni u značajno manjoj meri, a znamo da od doze zavisi efikasnost proizvoda.

A važno je i pakovanje

Zbog toga je izuzetno važno obratiti pažnju na pakovanje.

Prvo pogledajte – da li je na spoljašnoj ambalaži (na kutiji) jasno naznačen broj živih mikroorganizama u trenutku proizvodnje ili njihov broj na kraju roka upotrebe. Samo za proizvode koji garantuju potrebni broj na kraju roka upotrebe možemo biti sigurni da će biti efikasni u trenutku kada nam budu zaista i potrebni.

Ovo je naravno izazov za sve proizvođače probiotika, jer zahteva najstrožu kontrolu kvaliteta kako sirovina koje u fabriku ulaze, tako i kontrolu pakovanja i na kraju finalnog proizvoda.

Dobar primer ulaganja u kvalitet, je inovativno atech pakovanje, koje omogućava proizvođačima da garantuju efikasnost i bezbednost probiotskih preprata do kraja roka upotrebe.

Objašnjenje se krije u samoj strukturi atech pakovanja. Blister sa kapsulama probiotskog preparata dodatno je upakovana u troslojnu kesicu. Tri sloja folije pružaju dodatnu zaštitu, a tokom procesa proizvodnje je iz kesice eliminisan kiseonik koji uništava probiotske kulture.

Zbog svega navedenog kao pedijatar, uvek savetujem da se prilikom izbora preparata obrati pažnja ne samo na izbor dokazano efikasne probiotske kulture već i da li se ona kao takva u potrebnom broju zaista i nalazi u odabranom preparatu. Odgovarajuće pakovanje koje garantuje da nećemo kompromitovati probiotik je ovde svakako presudno.